Anton Kovačev: Najveći interes za HBOR-ovim kreditima iskazuju mali i srednji poduzetnici

INTERVJU: ANTON KOVAČEV, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak

Razgovarao: Tomislav Poljak, glavni urednik FMCG dijela Professionala

Gospodine Kovačev, u trenutcima kada je potreban dodatni impuls hrvatskom gospodarstvu, HBOR je snizio kamate na kredite za poduzetnike. Koji su novi uvjeti kreditiranja koje nudi vaša institucija?

Upravo tako, HBOR je u ovoj godini nastavio s prilagodbama kreditnih programa kako bi gospodarstvenicima izašao u susret olakšavanjem uvjeta po pojedinim kreditnim programima i to u vidu  produljenja počeka i roka otplate te smanjenja kamatnih stopa. Za program Zaštite okoliša poček je produljen s 2 na 3 godina, a rok otplate s 12 na 14 godina odnosno 15 ako se radi o infrastrukturnim projektima. Za program Gospodarstvo poček je produljen s 2 na 3 godine dok je rok otplate produljen s 10 na 12 godina, po programu Turizam poček je povećan s 2 na 4 godine, a rok otplate s  15 na 17 godina, po programima  Poljoprivreda i ujednačen razvoj i Otoci poček je produljen s 2 na 3 godine dok je rok otplate produljen s 12 na 14 godina; po programu Malo i srednje poduzetništvo poček je produljen s 2 na 3 godine, a rok otplate s 10 na 12 godina; po programu Početnici poček je produlje s 2 na 3 godine, dok je rok otplate produljen s 12 na 14 godina; po programu Pronalasci produljen je rok otplate s 12 na 14 godina. Što se tiče godišnjih kamatnih stopa one su smanjene po programu Zaštita okoliša na 4% ili 3M EURIBOR + 2%; po programu Infrastruktura na 4 % te po programu Pronalasci na 2% i 4%.  

Koliki je interes poduzetnika i u kojim sektorima je posebno velik?

Najveći interes za HBOR-ovim kreditima iskazuju mali i srednji poduzetnici. Kada govorimo o sektorima iz kojih naši korisnici dolaze, u 2010. godini 86 posto ukupno odobrenih kredita bilo je namijenjeno proizvodnim djelatnostima, a takav je trend zadržan i u ovoj godini. Najzastupljenije djelatnosti su metaloprerađivačka industrija, proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića, usluge u turizmu, drvoprerađivačka i papirna industrija, poljoprivreda i ribarstvo, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda.

DOVOLJNO ZA SVE 
Ima li HBOR dovoljno sredstava za sve zainteresirane?

HBOR ima dovoljno sredstava za sve zainteresirane, a važno je naglasiti, kako što sam već i prije rekao da su kamatne stope HBOR-a i u ovoj godini ostale su nepromijenjene, a po nekim su programima i dodatno snižene. Zahvaljujući ugledu koju HBOR ima i našoj odličnoj suradnji s posebnim međunarodnim financijskim ustanovama kao što su EIB, CEB, IBRD i KfW, usprkos financijskoj krizi koja potresa EU zonu i smanjenju kreditnog ratinga države zadržali smo niske kamatne stope. Osim toga, HBOR je lani i ove godine, svjesno išao na smanjenje dobiti, kako bismo omogućili hrvatskim gospodarstvenicima zaduživanje po posebno povoljnim uvjetima.
 
Inicijativa HBOR-a na žalost nije dovoljna. Kako to promijeniti i potaknuti poslovne banke na veće uključivanju u financiranje hrvatskog gospodarstva?

HBOR za razliku od poslovnih banaka nije profitno orijentiran. Naš osnovna zadaća, kao državne razvojne i izvozne banke je poticanje razvitka hrvatskog gospodarstva. Cilj poslovnih banaka je ostvarivanje što boljeg poslovnog rezultata i dobiti i ako se na to gleda u kratkoročnom smislu može se razumjeti njihov veliki oprez u preuzimanju rizika. Međutim, gledajući u dugoročnom smislu, poslovne banke ako ne ulažu u gospodarstvo ne mogu očekivati ostvarenje svojih  poslovnih ciljeva. Većina poslovnih banaka surađuje s HBOR-om u provođenju naših kreditnih programa i mi ih svojim djelovanjem nastojimo što više uključiti u financiranje hrvatskog gospodarstva.

Što je u tom smislu potrebno promijeniti u društvu, državi? Od cijele prerađivačke industrije, nekako najsnažnija i najviše prilagođena tržišnoj utakmici je prehrambena industrija. Ipak, kako prevladati mnoge probleme i pripremiti nju, ali i druge dijelove industrije za EU? S druge strane, poljoprivreda ima najviše probleme. Može li i kako postići razvoj i opstati u EU?

U različitim dijelovima Hrvatske postoje djelatnosti koje su tradicionalno razvijene i mislim da tu ne bi trebalo raditi nikakve velike promijene. Tako je na sjeverozapadu naše zemlje tradicionalno jaka tekstilna i kožarska, na istoku poljoprivredna i drvna industrija, a na jugu brodogradnja i turizam koji čini trećinu hrvatskog BDP-a. Vremena za prilagodnu nema još puno, no i ovo vrijeme koje nam je preostalo treba iskoristiti da se povuče što više sredstava  koja su nam na raspolaganju u predpristupnim fondovima, a nakon ulaska u Europsku uniju i u strukturnim kohezijskim fondovima. Još od 2008. godine mi smo pomagali projekte koji su se natjecali za korištenja sredstava pretpristupnih fondova Europske unije. Tako je u okviru naših programa bilo moguće financirati cjelokupnu investiciju. U provedbi programa SAPARD HBOR je, s iznosom od 224 milijuna kuna, financirao 25 od ukupno odobrenih 37 projekta koji su ostvarili pravo na bespovratnu potporu. Nakon završetka SAPARD programa, HBOR je uveo nove kreditne programe i to IPARD Mjera 101., IPARD Mjera 103. i IPARD Mjera 302 po kojima je do sada odobreno 56 kredita u iznosu od oko 306 milijuna kuna.

Kako riješiti probleme perspektivnih tvrtki koje su se našle u problemima?Treba li i država i na koje načine više učiniti na smanjenju problema nelikvidnosti, ali i učinkovitijem dogovaranju rješavanja poreznih dugova?

Ovo je izuzetno složeno pitanje, a nelikvidnost je već godinama najveća boljka hrvatskog gospodarstva. U Hrvatskoj je praktično stvoren kult neplaćanja i u rješavanju ovoga problema velika je uloga države. Mi smo u HBOR-u još 2009. godine uveli programe za kreditiranje obrtnih sredstava, a koji su bili namijenjeni upravo perspektivnim tvrtkama koje su se suočile s problemima nelikvidnosti uzrokovanih svjetskom financijskom i gospodarskom krizom, zatim smo svoju potporu nastavili i kroz sudjelovanje u provedbi modela A i A+. Programi su polučili dobre rezultate koji se prvenstveno očituju u značajnom sniženju kamatnih stopa za kredite namijenjene financiranju obrtnih sredstava, no to je samo jedan dio problema neplaćanja.

Zašto nisu zaživjeli vladini programi C, a bez obzira na veliki interes nisu se proslavili ni ostali programi...

HBOR nije sudjelovao u modelu C. Model A je odigrao svoju važnu i pozitivnu ulogu u trenutcima najdublje krize. Model B je nažalost došao preuranjeno. Naime, bilo je teško za očekivati od gospodarstvenika da ulažu u nove investicije u trenucima kada nisu bili sigurni niti u očuvanje svojeg trenutnog  poslovanja. Struktura HBOR-ovih kredita odobrenih u 2011. godini pokazuje kako se ovaj trend na sreću ipak promijenio, jer smo odobrili gotovo dvostruko više kredita za investicije nego u istom razdoblju prošle godine.

KREDITI U KUNAMA
Nakon dijela poslovnih banaka i HBOR je počeo nuditi kredite u kunama. Koliko je to važno za poduzetnike, ali za promjenu smjera u financijskoj industriji?

Kao prvo moram reći da je HBOR i do sada odobravao kredite u kunama. Naš najaktivniji kreditni program Priprema izvoza, po kojemu je samo u ovoj godini odobreno preko 2 milijarde kuna odobrava se u kunama. Osim toga u kunama se odobravaju krediti i po programima Trajna obrtna sredstva, Žene poduzetnice, IPARD Mjere, Likvidnost, Priprema poljoprivredne proizvodnje, a novim izmjenama samo smo proširili mogućnost dobivanja kunskih kredita. Tako da su i u ovome slučaju poslovne banke slijedile naš primjer. Za poduzetnike, posebno one koji posluju na domaćem tržištu, povjerenje u domaću valutu od izuzetne je važnosti, a posebno kada se priče o devalvaciji kune sve više šire.

Je li HBOR trebao i mogao, preuzeti još veću ulogu u poticanju, posebno malog i srednjeg poduzetništva?

Proteklih  19 godina od osnutka HBOR-a, a posebno nakon ispunjenja naše ratne uloge banke za obnovu, uvijek smo bili otvoreni prema malim i srednjim  poduzetnicima i činili sve u našim mogućnostima, a često i više od njih, kako bi im pružili što bolju podršku i olakšali im poslovanje i razvoj. Zahvaljujući našem ugledu u inozemnim financijskim institucijama uvijek smo, pa i u doba najdublje krize, nabavljali sredstva po izuzetno povoljnim uvjetima i time bili u mogućnosti našim poduzetnicima stalno poboljšavati uvjete kreditiranja  i smanjivati kamatne stope, kao što smo učinili i prije nekoliko dana.

Možda je i najteža situacija s poduzetnicima-početnicima i inovatorima koji ne mogu kod poslovnih banaka dobiti kredit, čak ponekad i kada ga odobri HBOR. Kako to promijeniti?

Poduzetnicima početnicima i pronalazačima sigurno je najteže doći do financijskih sredstava za realizaciju svojih ideja. Upravo stoga je HBOR uvijek nastojao biti otvoren prema ovim najrizičnijim skupinama i financiranje takvih projekata provodimo izravno, a ne kao druge programe, putem poslovnih banaka. Mislim da se tu promjene ne mogu lako očekivati i da će HBOR u ovakvim slučajevima, kao državna, razvojna banka koja mora štititi kapital, koji nam je povjeren, ali i preuzimati rizike kako bi pomogli gospodarstvu u razvoju i otvorili što više nova radna mjesta, uvijek imati ulogu predvodnika. Zbog toga smo mi svih ovih godina svjesno smanjivali našu dobit, čije ostvarenje i nije naša primarna uloga, upravo kako bi poduzetnicima omogućili što povoljnije uvjete kreditiranja i što veću konkurentnost na tržištima.

Predsjednik ste i Europske Udruge javnih banaka već gotovo godinu dana. Koliko je to značajno udruženje i kako se kroz njega mogu te na koji način zastupati Hrvatski interesi?

O značenju Europske udruge javnih banaka dovoljno govori podatak kako ima oko 100 financijskih institucija članica, koje kontroliraju oko 3.500 milijardi eura sredstava i imaju oko 190 tisuća zaposlenika. Uloga predsjednika ovakve institucije sigurno pomaže u predstavljanju hrvatskih interesa, pogotovo u ovome trenutku kada je sve bliže i naše punopravno članstvo EU.

Konkretno, kakve Hrvatska ima koristi od toga udruženja?

Činjenica je da je to velika čast i za mene osobno i za Hrvatsku, te da je s te pozicije puno lakše otvoriti mnoga vrata, razgovarati i utjecati na financijske politike unutar cijele EU. Isto tako ova je pozicija važna i zbog održavanja dobrih odnosa sa drugim javnim bankama, što nam onda omogućava pristup kapitalu pod povoljnim uvjetima o čemu sam već govorio.

Hoće li nedavno održan veliki Investicijski forum u Zagrebu donijeti potrebne i željene nove investicije?

Dobrodošla je svaka prilika u kojoj  se može pokazati koliko je Hrvatska napredovala u svim područjima koja su investitorima važna. Tako treba shvatiti i ovaj Forum. On nam neće odmah donijeti nove investicije, ali će mnoge investitore upoznati sa mogućnostima koje im se u Hrvatskoj pružaju. Naša najveća prilika leži u činjenici da nismo do kraja razvijeni i da u mnogim područjima ne proizvodimo dovoljno roba niti za vlastite potrebe, tako da potencijalni  investitori dolaze na nezasićeno tržište.

Može li se i što učiniti da se doista nakon izbora pokrene hrvatsko gospodarstvo, ali i ne samo u uslugama, nego i proizvodnji?

Hrvatska je zemlja nedovoljno iskorištenih mogućnosti. Imamo milijun hektara neobrađenog  zemljišta, imamo cijeli niz neiskorištenih zemljišta i objekata uz obalu kojima još uvijek upravlja država. Upravo je turizam naša prodajna niša. Zamislite si da svi naši gosti konzumiraju hrvatske prehrambene  proizvode, spavaju na hrvatskim krevetima, plahtama i jastucima i pokrivaju se hrvatskim dekama. Ogromne mogućnosti su tu, samo je potrebna dobra organizacija i razumijevanje kako bismo ih iskoristili.

Kriza je promijenila temelje globalne ekonomske politika, pa u kojem bi smjeru trebala krenuti i Hrvatska?

Kao što sam rekao imamo ogromne neiskorištene unutarnje rezerve, ali o smjeru u kojem bi trebalo krenuti teško je govoriti ovako paušalno. Očekujem da će naše političke elite smoći snage, okupiti skupinu stručnih ljudi koji nisu isključivo stranački opredijeljeni, već misle, znaju i razumiju gospodarske procese, a siguran sam kako ih u Hrvatskoj ima puno i da će se postići neka vrsta dogovora. Kriza zahtjeva taj stupanj odgovornosti i svi trebamo nadići osobne, stranačke i sve druge interese i staviti svoja znanja na raspolaganje domovini, kako bi svi zajedno, ali i naša djeca i njihovi potomci živjeli bolje i kvalitetnije.