FMCG

facebook Pošalji prijatelju Isprintaj

Bez znojenja i neugodnih mirisa koji posramljuju

piše: Andrea Latinović

objavljeno: 23.08.2014

Još su u starom Egiptu koristili parfemska ulja, kako bi prikrili neugodne mirise tijela, a sami antiperspiranti aktualni su posljednjih stotinjak godina. Prvi komercijalni dezodorans pod nazivom Mum patentiran je 1888. godine sa aluminij kloridom i bio je to zapravo prvi antiperspirant.

Dezodoransi se koriste više od 5000 godina. Još su u starom Egiptu koristili parfemska ulja, kako bi prikrili neugodne mirise tijela, a sami antiperspiranti aktualni su posljednjih stotinjak godina. Prvi komercijalni dezodorans pod nazivom Mum patentiran je 1888. godine sa aluminij kloridom i bio je to zapravo prvi antiperspirant. Mum je i dan danas aktualan i može se kupiti.

No, antiperspirante često ljudi poistovjećuju s dezodoransima, ali oni funkcioniraju potpuno drugačije. Dok dezodoransi spriječavaju neugodne mirise znoja, ali ne i samo znojenje, antiperspiranti spriječavaju isključivo znojenje, praktički, blokiraju rad žlijezda znojnica na određeni vremenski period, najčešće 24 sata. Glavni sastojak antiperspiranata su aluminijske soli koje pomažu u privremenom eliminiranju znojenja na određenom dijelu kože, najčešće ispod pazuha. Antiperspiranti su, kada ih kategoriziramo, podvrsta dezodoransa koji sprječavaju znojenje i neugodne mirise. U pravilu, trebali bi se nanositi ispod pazuha s udaljenosti od 15 cm, ukoliko je riječ o spreju, kako bi imali najviše efekta i da ne bi ostavljali bijele tragove (budući ih mogu ostaviti ukoliko se nanose preko odjeće, jer u sebi sadrže puder). Najčešće se mogu naći antiperspiranti koji djeluju do 24 sata, ali postoje i vrste koje pružaju i dužu zaštitu, čak i do 48 sati.

Važno je spriječiti znojenje

Formulu koja se danas nalazi u mnogim antiperspirantima patentirao je Jules Montenier, 28. siječnja 1941. godine. Njegova formula riješila je problem aluminij klorida, koji se mogao naći u dotadašnjim proizvodima, a koji je iritirao kožu. Ta formula se prvi put našla u Stopette deo spreju, koji je magazin Time proglasio "najprodavanijim dezodoransom ranih 50-tih godina ". Prvi aerosol dezodorans bio je  Gilletteov Right Guard (čiju je licencu Gillette kasnije prodao Henkelu), a koji se pojavio 60-tih godina. Aerosoli su bili popularni zbog toga što su se mogli nanositi bez izravnog kontakta s predjelom ispod pazuha. Do kraja 60-tih godina, više od polovice svih antiperspiranata bili su u ovoj formi. Međutim, danas su antiperspiranti u formi sticka puno popularniji.

Kao i dezodoranse, antiperspirante nalazimo u raznim oblicima. Za razliku od dezodoransa, antiperspirante treba koristiti samo na pazuhu. Naime, antiperspiranti su dobili puno negativnih kritika u novinama, kao i na internetu, jer se tvrdilo da zbog svog sastava može prouzročiti čak i rak dojke te ih se ''optuživalo'' da su nezdravi, a uzrok je sastojak aluminijske soli. No, do sada svjetske zdravstvene institucije nisu pronašle nikakve konkretne dokaze za tu tvrdnju, niti su provedena istraživanja potvrdila tu nimalo bezazlenu optužbu.  

Danas na tržištu postoji velik broj dezodoransa čiji učinak ovisi o njihovu sastavu i kombinacijama tvari različitog djelovanja koje sadrže, od onih koje smiruju kožu, hlade je, ili blokiraju znojenje, do onih koje upijaju znoj ili samo prekrivaju njegov neugodan miris. Antiperspiranti smanjuju lučenje znoja pa bakterije ostavljaju bez hrane, time spriječavaju njihovo razmnožavanje i stvaranje neugodnih mirisa. Uglavnom sadrže aluminijeve ili cinkove soli, no ne preporučuju se za dugotrajno korištenje jer mogu izazvati alergijske reakcije. Dezodoransi s antibakterijskim i antimikrobnim djelovanjem sadrže tvari poput triklosana, triklokarbana, kloreksidina, cetrimonij klorida i slično, koje sprečavaju razmnožavanje bakterija odgovornih za razgradnju znoja zbog koje dolazi do stvaranja neugodnih mirisa.

Sprej, krema, stick ili roll-on?

Postoje i apsorbirajući dezodoransi koji imaju sposobnost „upijanja“ hlapljivih tvari koje nastaju kao produkt znojenja te na taj način spriječavaju stvaranje neugodnih mirisa. Parfemski dezodoransi nazivaju se „pokrivajućim“, jer svojim intenzivnim mirisom prekrivaju miris znoja, ali ga, s druge strane- ne uklanjaju. No, „pokrivajuće“ mirisne tvari imaju prilično kratko djelovanje, samo do pet sati. Neki dezodoransi sadrže alkohol koji ima antiseptičko djelovanje, no osobe osjetljive kože trebale bi ih izbjegavati jer djeluju agresivno.

Teško je odgovoriti je li bolje koristiti antiperspirante u spreju, sticku, kremi ili roll-on-u, jer sve je stvar individualne preferencije. Možda je najvažnije pronaći što prirodnije formule, bez štetnih kemikalija, jer svaki od gorespomenutih oblika antiperspiranta ima svoje prednosti, ali i nedostatke.

Sprejevi su vrlo praktični za nanošenje tijekom dana u svim prilikama, a uz to često imaju i ugodan rashlađujući učinak. Jednim pritiskom ravnomjerno se raspršuju na zone koje je potrebno „osvježiti“, no često su nadražujući, jer ga nanoseći udišemo. Brzo i praktično nanošenje prednost je i dezodoransa u stiku, ali teško ih je ravnomjerno nanijeti na cijelo područje pa mogu biti manje učinkoviti.

Roll-on proizvodi su u prednosti što se tiče ravnomjernog nanošenja i nisu agresivni, ali, kao i oni u sticku, izloženiji su doticaju s nečistoćom i bakterijama te stoga manje higijenski u odnosu na druge tipove dezodoransa.

Ako govorimo o dezodoransima u obliku krema i emulzija, oni su najmanje  agresivni za kožu i mogu se najtemeljitije nanijeti na cijelo područje kože koje treba osvježiti, a dodatna prednost im je što, osim dezodorirajućeg djelovanja, često imaju i druga blagotvorna svojstva, poput hidratacijskog, umirujućeg, omekšavajućeg i slično.

Većina građana koristi antiperspirante

Neka su istraživanja pokazala da čak 90% populacije Hrvatske u dobi do 15 do 64 godine koristi dezodoranse i time se jasno vidi koliko su dezodaransi važni kao potrošačka kategorija. Također, većina korisnika dezodoransa ne vjeruje da su antiperspiranti štetni za zdravlje. Stoga je i Infiniti proveo istraživanje o antiperspirantima i njihovom korištenju, a sada ćemo analizirati podatke koje smo dobili od ispitanika.

Analiza istraživanja

Na pitanje upotrebljavate li antiperspirante svakoga dana, potvrdno je odgovorilo 29 posto, dok je 37 posto onih koji ih upotrebljavaju ponekad, dakle, ne svakodnevno. Pomalo je zabrinjavajući podatak da čak 27 posto anketiranih nikada ne koristi ovu zaštitu protiv znojenja, što se može pripisati ili nedostatku kulture osobne higijene, nemara, ili možda zbog uštede. Svakako, ovaj posljednji mogući razlog kojega navodimo ne bi smio uopće biti ikakva prepreka za korištenje antiperspiranta, budući da se na našem tržištu nalazi iznimno velika ponuda tih preparata, a sasvim pristojni i funkcionalni mogu se pronaći i po cijeni do desetak kuna. U iznimnim situacijama antiperspirant koristi samo 7 posto, a kada se zbroje svi ovi rezultati, nema baš mjesta optimizmu. Osobna bi higijena svakako trebala biti na puno višem nivou, upravo iz već spomenute činjenice da se solidni artikli mogu pronaći po vrlo povoljnim cijenama, a svejedno imaju učinkovitost.  

Brand Nivea definitivno je najpopularniji među našim ispitanicima, obzirom da se za njega odlučilo 41 posto ispitanih; nakon toga slijede Dove, sa 20 posto, Rexona, 17 posto, Fa sa 6 posto, kao i proizvodi trgovačkih lanaca, također 6 posto, dok su na začelju Axe i Old Spice sa 5 posto. Vjerojatno Nivea, Dove i Rexona svoju popularnost među kupcima ''duguju'' zanimljivim i atraktivnim reklamama, koje često emitiraju na televiziji i u medijima, ali i činjenici da u relativno kratkom vremenu izbacuju na tržište preparate sa stalno novim mirisima i poboljšanom formulom.

Na pitanje smatrate li da vam korištenje ovih sredstava pomaže, potvrdno je odgovorilo 35 posto, koji su sigurni da se njima spriječava znojenje, a 48 posto osjeća se uporabom antiperspiranata ugodnije. No, za 11 posto anketiranih odgovor je da im, zapravo, ne pomažu uopće (ili možda nisu pronašli adekvatan proizvod za uklanjanje neugodnih mirisa, ili bi trebali upotrebljavati jača, medicinska sredstva kojim bi ih zaustavili). Oko 6 posto ispitanika smatra da antiperspiranti nemaju nikakvog učinka.

Kada se odluče za kupnju ovih proizvoda, naši ispitanici dali su sljedeće odgovore: za 32 posto njih najvažniji je kriterij cijena; na drugom je mjestu sa 29 posto preporuka prijatelja, potom slijedi zanimljiva, efektna reklama, na temelju koje se odlučilo 22 posto anketiranih, za 11 posto njih presudna je preporuka ljekarnika i dermatologa, a na kraju, samo 6 posto kupaca odluči se za kupnju određenog antiperspiranta zbog njegove pozicije na polici u trgovini ili drogeriji.
antiprespiranti upotreb.jpg
antiprespiranti preferirate.jpg
antiprespiranti smatrate li.jpg
antiprespiranti rukovodim se.jpg

Broj glasova: 9

Prosjek: 2,2

Vaša ocjena:
Bez znojenja i neugodnih mirisa koji posramljuju

Najpopularniji članci