Fokusirani smo na osnaživanje položaja na tržištima na kojima smo prisutni

Do sada se uspješno i u uvjetima globalne krize koja je značajno pogodila i hrvatsku maloprodaju, nosio s takvim uvjetima na tržištu. Konzum je naime prošle godine povećao dobit za 21% i ostvario gotovo 413 milijuna kuna dobiti te 12,7 milijardi kuna prihoda. Sve su to bili i razlozi za razgovor s prvim čovjekom Konzuma. Ipak, nije se moglo razgovarati o aktualnim pitanjima o Mercatoru zbog trenutačne osjetljive faze privatizacije slovenskog trgovačkog lanca. Intervju s predsjednikom Uprave Konzuma d.d. Darkom Knezom, počeli smo pitanjem o dosadašnjim potezima, ali i planovima razvoja.

Što možete istaknuti kao najbolje poteze i u čemu niste u potpunosti uspjeli?
Najviše sam zadovoljan s timom ljudi s kojima radim i koji smo stvarali kroz ovih nekoliko godina. Iako je tržište u regiji u proteklih nekoliko godina bilo iznimno teško, povećali smo značajno svoj tržišni udio i započeli proces opsežnog restrukturiranja kompanije. Na primjer, programska podrška poslovnim procesima doživjela je dramatične promjene: 2008. godine uveli smo SAP u financijama i kontrolingu, 2009. HRpro u upravljanje ljudskim resursima, a 2010. započeli implementaciju Oraclea za upravljanje robnim tokovima. Cilj nam je u slijedeće 2 godine završiti glavninu procesa restrukturiranja i uskladiti sve poslovne procese u Konzumu na način kako to rade najbolji trgovci na svijetu. Brzina kojom u ovom trenutku provodimo promjene je ono s čime smatram da možemo biti zadovoljni. Kao jedan od naših najboljih poteza sigurno je bila i brzina i odlučnost u reakciji na promjene u načinu ponašanja naših kupaca koje su uslijedile dolaskom krize. Kupci su to prepoznali i nagradili što je vrlo jasno mjerljivo i kroz povećanje tržišnog udjela i kroz povećani stupanj zadovoljstva kupaca. Po mom mišljenju šira javnost još nije dovoljno upoznata sa cijelim nizom Konzumovih aktivnosti u očuvanju okoliša, pomaganju lokalnih zajednica, donacijama ustanovama koje se bave humanitarnim radom, zdravstvom, obrazovanjem itd,  i u tom segmentu vidim puno prostora za daljnja unapređenja.

------------------------------------------------------------------

Nove tehnologije i društvene mreže
Trenutno je fokus na uvođenje raznih opcija naplate putem self-checkout blagajni i self-scanning sustava pomoću kojih se može brže i jednostavnije kupovati. Veseli me da kupci u Hrvatskoj dobro prihvaćaju nove tehnologije. Sve širu primjenu imaju i elektronske oznake cijena na policama (electronic shelf labeling) koje su još uvijek relativno skupo rješenje, ali osiguravaju 100-postotnu točnost cijena na polici i na blagajni i značajno reduciraju potreban uloženi rad u njihovo svakodnevno održavanje. Također tehnologija donosi promjene u načinu na koji se ljudi informiraju i donose odluke o kupnji. Društvene mreže i sve veća primjena pametnih telefona otvaraju nove mogućnosti komunikacije s kupcima.

------------------------------------------------------------------

Konzum je i u prošloj, kriznoj godini ostvario povećanje dobiti za gotovo 21% u odnosu na 2009. godinu uz tek blagi rast prihoda, dok je ukupna trgovina padala. Kako? Kakve reforme ste proveli?
Dobar rezultat posljedica je zaista intenzivnog rada na restrukturiranju tvrtke. Tražili smo način da svaki poslovni proces učinimo ili jeftinijim za Konzum, ili jednostavnijim za naše zaposlenike ili boljim za naše kupce. To ponekad nije jednostavno jer je često potrebno dosta energije da bi se promjenio način na koji se nešto radi već 10 ili 20 godina i potpuno je prirodno da ljudi prema promjenama imaju veći ili manji stupanj otpora. Primjerice, u protekle 3 godine vremenska i volumenska iskoristivost dostavnih vozila u našem voznom parku podignuta je za 35% što je rezultiralo činjenicom da trenutno u naše prodavaonice dostavljamo značajno veće količine roba sa manje od 170 vozila dok ih je prije samo 3 godine bilo preko 200. Ostvarene uštede su značajne.

Kupuju li se zbog krize više trgovačke marke? Što to dugoročno znači za maloprodaju i može li to imati negativne posljedice?
U proteklih nekoliko godina raste potrošnja trgovačkih robnih marki. One su postale društveno prihvatljiva alternativa proizvođačkim robnim markama. Kupci su ih spremni probati i ponoviti kupnju ukoliko je taj proizvod ispunio njihova očekivanja. Udio trgovačkih robnih marki na hrvatskom tržištu je još uvijek značajno manji nego na razvijenijim zapadnim tržištima i realno je očekivati njihov daljni rast. Trgovačke robne marke same po sebi nisu niti dobre niti loše za trgovinu ili proizvodnju. Kao i sve drugo u businessu zavisi na koji način se sa njima upravlja i koji se cilj želi postići. Za nas je trgovačka robna marka još jedna alternativa kupcu u kategorijama proizvoda u kojima smatramo da samo sa proizvođačkim robnim markama nismo u mogućnosti zadovoljiti sve segmente potražnje.

U čemu se najviše vide promjene u prodaji, gdje kupci najviše štede?
Kupci su definitivno promjenili kupovne navike. Zadnja istraživanja pokazuju da gotovo 60% kupaca odlazi u trgovinu sa nekim oblikom unaprijed pripremljenog popisa artikala koje planiraju kupiti. Pitanje koje im je često u glavi u trenutku donošenja odluke o kupovini je:  “Da li mi to zaista treba?”. Više se kupuje na akcijama i kupci su spremniji uložiti više truda i vremena kako bi racionalnije trošili sredstva koja su im na raspolaganju. Istovremeno raste svijest o kvaliteti i porijeklu namirnica. Iako je cijena iznimno važan faktor prilikom donošenja odluke o kupnji povjerenje prema samom proizvodu i onome tko taj proizvod stavlja u prodaju postaje sve važnije.

Koliko sinergija Agrokora u kojoj je zaokružena proizvodnja i trgovina, pruža Konzumu prednosti pred drugim trgovcima?
Pojednostavljeno je zaključiti da Konzum u odnosu na ostale trgovce ima direktnu prednost zbog toga što se unutar sustava nalaze i proizvodne kompanije. Konzum kupuje proizvode od kompanija članica koncerna po komercijalnim uvjetima definiranim tržišnim uvjetima koji su predmet pregovora svake godine. Radi se o vodećim robnim markama i visoko vrijednim proizvodima koje na svojim policama ima svaki trgovački lanac pa u tom smislu nema razlike između Konzuma i drugih kupaca Agrokorovih proizvoda. Prednost Konzuma se očituje u tome što velika kompanija kao što je Agrokor i vlasnik koji je dugoročno predan rastu i razvoju kako trgovačkog tako i prozvodnog dijela poslovanja daje stabilnost i snagu u nizu segmenata, npr. osiguranje proizvodnje i otkupa domaćeg voća i povrća, vlastita proizvodnja svježeg mesa domaćeg porijekla, snaga je koju Konzum crpi iz sinergija unutar sustava.

Nakon što je i na srpskom tržištu Idea postala drugi trgovac, planira li se širenje Konzuma na još nepokrivena tržišta u široj regiji?
Velika ulaganja Agrokora u maloprodaju kroz infrastrukturu, tehnologiju i management priprema su za iskorake u širenje maloprodajnog i veleprodajnog poslovanja koje planiramo u budućnosti.

------------------------------------------------------------------

Mala vs. velika tržišta
Trenutno smo fokusirani na osnaživanje našeg položaja na tržištima na kojima smo već prisutni, dakle Hrvatska, BiH i Srbija. U tom smislu je i realizirano preuzimanje Tuševih supermarketa od strane Agrokorove Idee u Srbiji. Kompanije i sa relativno malih tržišta mogu napraviti u trgovini uspješan iskorak na velika tržišta. Jedan od primjera je i belgijski Delhaize. Belgija ima oko 10,5 mil stanovnika dok prihod Delhaizea prelazi 21 mlrd eur. Samo oko 5 mlrd ostvarenog prihoda dolazi sa belgijskog tržišta dok je ostatak rezultat njihovih operacija u SAD-u i ostalim europskim zemljama.

------------------------------------------------------------------