Leila Krešić-Jurić: Fokusirani pristup ciljanim grupama korisnika i orijentiranje ka održivom razvoju uz sredstva iz fondova EU može donijeti dobre rezultate

dipl.oec. Leila Krešić-Jurić, direktorica Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore

Uoči glavne ljetne sezone na našoj obali, kakva su vaša očekivanja? Optimisti smo, ali i svjesni da ova sezona nosi mnoštvo izazova te da neće biti jednostavno nadmašiti prošlu sezonu. Na nedavno održanoj sjednici Turističkog poslovnog vijeća koje okuplja ključne strukovne udruge pri HGK potvrđeno je da su najave dobre i pripreme kvalitetne, no sezona tek počinje i poželjan je umjereni, ali ne i pretjerani optimizam.

U kakvoj je poziciji hrvatski turizam u odnosu na cijenom i ponudom konkurentne mu destinacije? Prema zadnjim istraživanjima UNWTO, Hrvatska je u europskim razmjerima na 14. mjestu s 9,9 milijuna stranih dolazaka, a ispred nas su Mađarska s 10,3 milijuna, Grčka s 16,4 milijuna i Turska s 29,3 milijuna dolazaka. Za usporedbu, Italija broji 46 milijuna, a Španjolska čak 56 milijuna dolazaka. Po prihodima smo ipak tek na 16. mjestu (temeljem podataka za 2010. godinu, jer podaci za 2011. godinu nisu kompletni). Nažalost, u nekim EU zemljama pogoršana je gospodarska situacija što nikako ne pogoduje turističkoj industriji. S druge strane, važne receptivne zemlje, kao što su Egipat i Tunis ponovo se vraćaju na turističku scenu Mediterana.

Važno je spomenuti nedavno istraživanje koje je proveo Institut za turizam o odnosu cijene i ponude hrvatskog turističkog proizvoda: po tome smo konkurentni u odnosu na vodeće mediteranske zemlje, a tek za nijansu skuplji od Turske. Iako nekada nemamo takvu percepciju, ne zaboravimo da najveći broj inozemnih gostiju stiže organizirano, što znači da su i realizirane cijene bitno niže u odnosu na „walk-in“ goste. Ipak, pitanje je drugačije naravi: Želimo li zaista biti znatno jeftiniji u odnosu na Španjolsku ili bismo i mi željeli ugostiti one koji to (očito) mogu platiti?

Koje sve inicijative i akcije Sektor provodi u smislu edukacije poduzetnika u turizmu te vodećih ljudi u sektoru hotelijerstva i ugostiteljstva? HGK Sektor za turizam kontinuirano organizira edukacije za članice uz gostovanje domaćih i stranih predavača, a prema zahtjevu i potrebama članica te u svijetu aktualnoj tematici. Ove godine smo obradili problematiku kongresnog turizma, poticaje u turizmu kroz domaće potpore i financiranje, pružili pregled raspoloživih i budućih programa u sklopu EU fondova, EU turističku politiku i programe poticanja turističkog sektora, poreznu politiku EU i primjenu PDV-a u turizmu. Neke edukacije će se kontinuirano i dalje odvijati kroz sustav županijskih komore, ovisno o potrebama članica. HGK pruža pokroviteljstvo i potiče članice na sudjelovanje u drugim kvalitetnim edukacijama koje organiziraju drugi ponuđači, a uz povoljnije uvjete za HGK članice; tako smo primjerice bili pokrovitelj konferencije „Future Hotels“, „Web: strategija 13 – Kupac zvan čežnja“ i sl. Radimo na edukaciji kroz djelovanje strukovnih udruženja i zajednica koje pri HGK okupljaju poduzetnike u turizmu, ali i druge zainteresirane subjekte, primjerice obrtnike i fizičke osobe koji se bave srodnom djelatnošću, kao i članice. Vrlo često teme sjednica obuhvaćaju pojašnjenja ključnih zakona i propisa te na istima sudjeluju predstavnici drugih državnih institucija kako bi pružili konkretne odgovore članicama. Nadalje, od 2005. godine se u suradnji s HGSS uoči sezone provodi obuka o sigurnosti za nositelje i organizatore turističkih sadržaja u prirodi, s ciljem unapređenja sigurnosti turističkih i drugih gospodarskih djelatnosti te aktivnosti zaštite i spašavanja na nepristupačnim  prostorima.

Nedavno je održan okrugli stol “Kongresni turizam u Hrvatskoj: Danas i sutra”. Koji su zaključci i smjer za razvoj? Kakva je budućnost kongresne industrije u Hrvatskoj? Sa zadovoljstvom moram konstatirati kako je okrugli stol održan u HGK na inicijativu Hrvatske udruge profesionalaca kongresnog turizma (HUPKT) koja okuplja i agencije i hotelijere i ostale dionike te industrije, otvorio komunikaciju i javnog i privatnog sektora te iznio vrlo konkretne smjernice:
• Hrvatska posjeduje kvalitetne resurse i određenu poziciju na tržištu kongresne industrije, ali je potrebna veća sinkroniziranost svih zainteresiranih strana, koordinacija kroz nacionalne i lokalne kongresno-incentive urede te snažna suradnja HGK, HUPKT, UHPA, UNPAH, UPUHH, OMH i drugih strukovnih udruga, vođenih jedinstvenom i održivom strategijom;
• potrebna je diferencirana marketinška strategija (odvajanje od „opće strategije razvoja turizma“) te „brendiranje“ Hrvatske i kao kongresno-incentive destinacije;
• kako bi Hrvatska na kraju postala važna europska kongresna destinacija, potrebno je konstantno poticati sve dionike kongresnog turizma na implementaciju strategije i planova.

Kongresi znače produljenje sezone i očekivanja su vrlo visoka. Iako je Hrvatska „stara“ destinacija, „mlado“ je kongresno odredište. To je ipak pozitivno jer korporativno tržište traži nove i uzbudljive destinacije, a mi to definitivno jesmo!. Naime, često nije dovoljno imati atraktivnu temu skupa, već destinacija i ukupna ponuda postaju sve važniji. Ono što nam svakako nedostaje je kvalitetna zračna povezanost... Naime i nažalost, vrlo često prvo i posljednje pitanje glasi: „Postoji li direktan let?“

---------------------------------------------------------------------------
KONTINENTALNI TURIZAM
Kontinentalni turizam može živjeti svih 365 dana u godini. Što sve Sektor za turizam HGK radi na tom području i gdje vidite najveće potencijale?
Revitalizacija sela u smislu održivog i cjelovitog razvoja svakako je neophodan proces očuvanja ruralnih prostora kao primarnih proizvodnih područja hrane i ostalih dobara koja su u direktnoj funkciji turističke ponude Hrvatske i njenih turističkih regija, te kao područja specifičnog pejzaža nastalog pod utjecajem djelovanja čovjeka, s naglašenim prirodnim, tradicijskim, kulturnim i povijesnim elementima. Najveće potencijale u smislu resursno-atrakcijske osnove, sadržajne atraktivnosti i razvojnih šansi na kontinentu Hrvatske svakako vidimo u proizvodima kao što su kulturni turizam, odmor u ruralnim područjima, lovni i ribolovni turizam, biciklistički turizam te kamping i zdravstveno-lječilišni turizam, koji su neupitno komplementarni, jer se većina kampova na kontinentu vezala uz toplice. Iste treba, treba pripremiti i podržati za nove investicijske cikluse, financijski podržati kroz bespovratne potpore i povoljne kreditne linije, zakonski i podzakonski adekvatno i fleksibilnije regulirati, te značajnije integrirati u turističku ponudu cjelovitih programa kontinentalnih turističkih destinacija i receptivnih turističkih agencija specijaliziranih za kontinentalni turizam. HGK je ove potencijale prepoznao već odavno te djeluje kroz Zajednicu ruralnog turizma koja danas okuplja pedesetak poslovnih subjekata kojima dajemo podršku kroz lobiranje po pitanju izmjena legislative, nastupa na turističkim sajmovima, edukacije, ali i dodatne promotivne aktivnosti.
---------------------------------------------------------------------------

Ove godine se Svjetski dan turizma obilježava pod motom “Turizam i održiva energija: Napajanje održivog razvoja”. Na koje načine će se Sektor angažirati u skladu s tim motom? Pored planiranog nastupa na međunarodnom sajmu održivog turizma Sustainable Tourism Fair u listopadu u Belgiji, planiramo održati i seriju radionica na temu zelenog i održivog turizma u našim županijskim komorama, a u suradnji s stručnjacima na ovom sve aktualnijem području. Hotelijeri su do kraja ove godine obvezni uskladiti se s normama o energetskoj učinkovitosti te smo i s udrugom hotelijera (UPUHH) dogovorili suradnju u vidu edukacija članica. Također, u sklopu međunarodne HTI konferencije koju organizira UT magazin u suradnji s HGK 4. lipnja ove godine, predviđamo predavanje na temu „Zeleno upravljanje destinacijom: održivi razvoj zelenog, organskog i holističkog wellnessa“.

Ulaskom u EU i na veliko i zahtjevno tržište, gdje su sve prilike za domaći turizam i njegovo brendiranje? Danas o turizmu govorimo kao o ekonomiji identiteta te svaka uspješna destinacija svoju atraktivnost temelji na diversificiranim identitetskim razinama, kao osnovici za brendiranje turističkih proizvoda. Pored toga, u suvremenom hiper-potrošačkom društvu i super-segmentaciji tržišta jedino fokusirani pristup ciljanim grupama korisnika može donijeti rezultate čemu treba prilagoditi i strategiju turističkog brendiranja zemlje. Drugim riječima, znamo da brend podrazumijeva prije svega osobnost. No, iako svatko od nas posjeduje vlastitu osobnost, nije ujedno i brend. Slično je i s destinacijama: ako se želimo nametnuti na velikom tržištu, moramo se razlikovati i pružiti gostu ono „nešto“ što će pamtiti po povratku kući. (Pre)dugo smo tražili sami vlastiti identitet i pokušavali biti nešto drugo, ali drago mi je konstatirati da je naša turistička ponuda napravila izvanredne pomake pa gost danas može probati i naše fritule i kroštule, ali i osjetiti nenadmašnu gostoljubivost domaćina u „našim malim mistima“. Gost stiže s određenim očekivanjima, a vraća se kući ugodno iznenađen spoznajom da je dobio „nešto više“. To je najbolja vizitika za ulazak i opstanak na zahtjevnom EU tržištu. S tim ciljem HGK već godinama promiče domaće i to naročito izvorno hrvatske proizvode koji su i te kako u funkciji turizma.

Surađujete li s Institutom za turizam na izradi Strategije razvoja turizma? Koji je značaj tog dokumenta s vizijom i ciljevima upravljanja turizmom u Hrvatskoj? Naručitelj Glavnog plana i strategije razvoja turizma RH 2014-2020 je Ministarstvo turizma, a u izvedbi dokumenta Institut za turizam je u partnerstvu s HGK organizirao niz fokus grupa i strateških radionica radi uključivanja širokog spektra interesnih skupina i turističkih subjekata. Do danas izrađeni dokumenti prezentirani su i članovima Turističkog poslovnog vijeća pri HGK, kao i članovima Vijeća Hrvatskih putničkih agencija koji su također iznijeli svoje stavove i prijedloge. U okviru rasprava istaknuto je da turizam zaslužuje drugačiji tretman jer je u dosadašnjem razdoblju postojala tek deklarativna, ali ne i konkretna podrška: struka je suglasna da je i ranije bilo divnih razvojnih planova koji su i danas „u ladicama“, ali nikada nisu bili integrirani u razvoj zemlje u cjelini.

Vizija i ciljevi razvoja turizma Hrvatske bit će definirani budućim trendovima turističke industrije, kao što je pojava novih i aktivnih turista kojima je putovanje emotivna potreba, rast moći kupaca, izrazita segmentacija tržišta, rast važnosti osobne sigurnosti, brendiranje i umrežavanje, smještaj nove generacije, novi oblici upravljanja destinacijom, zeleni/odgovorni koncept održivog razvoja, razvoj ICT tehnologije i širenje društvenih mreža.

Vizija i ciljevi razvoja turizma Hrvatske bit će definirani budućim trendovima turističke industrije, kao što je pojava novih i aktivnih turista kojima je putovanje emotivna potreba, rast moći kupaca, izrazita segmentacija tržišta, rast važnosti osobne sigurnosti, brendiranje i umrežavanje, smještaj nove generacije, novi oblici upravljanja destinacijom, zeleni/odgovorni koncept održivog razvoja, razvoj ICT tehnologije i širenje društvenih mreža.

---------------------------------------------------------------------------
PRETPRISTUPNI FONDOVI EU
Koliko ste zadovoljni korištenjem financijskih sredstava iz pretpristupnih fondova EU?
U razdoblju od 2007. godine do 1. srpnja 2013. godine imali smo, a i dalje dijelom imamo, na raspolaganju oko milijardu EUR pretpristupnih fondova EU za čitavo gospodarstvo, od čega smo do sada ugovorili (dakle, uprihodili) oko 40%, a iskoristili (dakle, uplaćeno je) oko 20%. Nažalost, ne postoji program posebno namijenjen turizmu pa su naši turistički radnici prisiljeni kreativno se umrežavati s drugim, najčešće javnim partnerima i zajednički osmisliti projekt. Iako pretpristupni fondovi većinom imaju za cilj pripremiti javne službe za upravljanje fondovima EU, ipak nitko ne može biti zadovoljan do danas povučenim sredstvima. Srećom, u drugoj polovici 2013. godine Hrvatska će imati na raspolaganju dodatnih 445 mil EUR, a potom oko milijardu EUR godišnje za sve djelatnosti. Brojke su impozantne, zamislite samo što bi takav priljev ove godine značio Državnom proračunu?! HGK je odavno prepoznala važnost ove teme i godinama već organizira edukacije o EU fondovima, a odnedavno smo izuzetno fokusirani na turizam, jer se pristupanjem otvaraju velike mogućnosti kroz strukturne fondove upravo za turizam. Pokrenuli smo radionice koje će se nastaviti na regionalnoj razini u suradnji sa županijskim komorama te multiplicirati koliko god bude potrebno – cilj nam je animirati turističke poduzetnike da što bolje i čim više iskoriste sredstva koja su im na raspolaganju.
---------------------------------------------------------------------------