Novi shopping centri i krhki rast maloprodaje

Ipak, nakon što je hrvatska maloprodaja u kolovozu, zbog dobre turističke sezone, zabilježila rast i to oko 4%, laganim završetkom glavnog dijela sezone, tope se i pozitivni rezultati, pa je u rujnu ostvaren rast od samo 0,4%. I to sve u odnosu na iznimno nisku bazu, budući je lani maloprodaja pala za gotovo 13%. Pravo je pitanje, koje podjednako muči trgovce i proizvođače, hoće li se zadržati pozitivan trend i hoće li taj rast postati konstantan?! Za to je potrebno zadovoljiti nekoliko preduvjeta, koji tome ipak ne idu u prilog. Na žalost, ukupna gospodarska aktivnost i dalje je u padu, nezaposlenost ponovno raste, a prema svim predviđanjima rast će još neko vrijeme.

SPORI OPORAVAK GOSPODARSTVA
Upravo spori oporavak gospodarstva te neizvjesnost i nesigurnost radnih mjesta, najvažniji su razlozi za sumnju u održivi oporavak rasta maloprodaje i nastavak pozitivnih trendova. Naime, nakon što je u srpnju ukinuta niža stopa kriznog poreza, nije bilo značajnijih pozitivnih učinaka na maloprodaju, a teško je reći da li je to imalo ikakvog učinka, budući se to poklapa s početkom glavne turističke sezone, koja je najvjerojatnije i donijela preokret nakon 21 mjeseca pada.

SEZONA I BOŽIĆNA KUPNJA POTIČU RAST
Veći efekti se mogu očekivati nakon studenog, budući da je u tom mjesecu ukinuta i viša stopa kriznog poreza, pa će u džepu građana prosječno ostati oko 380 kuna više. Još uvijek je teško reći hoće li to biti dovoljno da se vrati potrošački optimizam i poveća prodaja, ali blagdanska potrošnja ponovno će očekivano donijeti pozitivnije rezultate.

KRIZA MIJENJA NAVIKE POTROŠAČA
Dok je donedavno bilo nezamislivo da će hrvatski, iznimno izbirljivi potrošači mijenjati navike potrošnje, zbog kojih su i neki međunarodni trgovački lanci mijenjali svoje poslovne politike i prilagođavali se našim navikama, sada je to sve više stvarnost. Velika većina građana danas, nakon dvije godine iscrpljujuće krize, počela je više kupovati trgovačke robne marke, nego brendove. Još uvijek je izuzetno mali broj onih koji trgovačke marke kupuju zbog nužde, a raste broj onih koji to rade jer smatraju da takvi proizvodi nude dobar omjer kvalitete i cijene.

RAST TRGOVINE U SVIJETU I HRVATSKO IŠČEKIVANJE OPORAVKA
Najbrži globalni rast maloprodaje u posljednjih 60 godina, od 13,5%, potpuno je suprotno od onoga što se događa u Hrvatskoj. Takav rast bi trebalo biti dovoljan da se pokrije prošlogodišnji pad, pa čak i da se u odnosu na lani, ostvari rast. Ipak i u svijetu ostaje pitanje hoće li se zadržati visoke stope rasta trgovine na malo, jer je trenutačno povjerenje potrošača oslabilo u odnosu na početak godine, a usporio je i rast proizvodnje te izvoza. Također, većina globalnih potrošača smatra da recesija još uvijek traje, a posljedica je to činjenice da je dohodak kod velikog broja potrošača potonuo na najnižu razinu u posljednje četiri godine. Tako 27% amerikanaca, 19% europljana te 16% latinoamerikanaca, nakon pokrivanja osnovnih životnih troškova, od plaće nema ništa za ostale izdatke.

PESIMIZAM HRVATSKIH POTROŠAČA
Iako ne očekuju skoro ponavljanje krize, potrošači sve više prihvaćaju činjenicu da ni u svijetu nema brzih rješenja za velike gospodarske probleme, posebno nezaposlenost. Hrvatski potrošači su u tom smislu jedni od najpestimističnijih među promatrane 53 zemlje, a najmanje vjere u skoru bolju budućnost ima Portugal, Japan, Mađarska i Rumunjska.

EUROPSKO RECESIJSKO RASPOLOŽENJE I AZIJSKI OPTIMIZAM
Oporavak u Europi obilježen je velikim razlikama među pojedinim zemljama, pa dok se zapadna Europa oporavlja, u južnoj Europi i dalje prevladava recesijsko raspoloženje. Naprotiv azijski potrošači su izrazito optimistični, i to najviše u Indiji, a slijede Tajland, Australija, Indonezija, Danska, Kina i Brazil.