Professional FMCG digitalno izdanje / LJETO 2012.

Kriza potkopava liberalizaciju svjetske trgovine

Premda se još nedavno mislilo kako je svjetsko gospodarstvo krenulo u pravom smjeru, sve je brzo demantirano eskalacijom krize u eurozoni, posebno u nekim rubnim članicama, a nastavilo se globalnim problemima.

Ponajviše zbog toga, ali i ostalih problema, poput rasta cijene energenata i geopolitičkih problema, rast krhkog svjetskog gospodarstva je ponovno došao u pitanje, te doveo do usporavanje rasta i padanja u recesiju mnogih zemalja. Posljedice toga na svjetske ekonomije su brojne, od konkretnih, da je pala industrijska proizvodnja i zaposlenost u mnogim zemljama, do indirektnih, da je takva situacija utjecala na razmišljanja potrošača, koji su, poučeni nedavnom velikom gospodarskom krizom i njezinim posljedicama, sada još i oprezniji.  To se i vidi na stagnaciji potrošnje u SAD-u, padu potrošnje u Europskoj uniji, te ukupnom usporavanju rasta potrošnje. No, jedna gotovo nevidljiva, a izuzetno važna pojava je upravo posljedica svega što se događa, a može u potpunosti promijeniti postulate svjetske ekonomije i trgovine.

Premda je za sada spriječen gospodarski nacionalizam, bar onaj širih razmjera, spori oporavak potiče zabrinutosti da bi polagano uvođenje restriktivnih mjera u trgovini postupno moglo potkopati prednosti liberalizacije globalne trgovine. A to je realna i ozbiljna opasnost. A u Hrvatskoj, uz domaće duboke strukturne probleme koji zahvaćaju veći dio domaćeg gospodarstva, na stanje ekonomije i potrošnje, preslikavaju se i globalni problemi. Nakon relativno stabilnog prošlogodišnjeg rasta, povratak negativnim stopama i padu potrošnje u Hrvatskoj, odraz su i dalje slabe sklonosti potrošnji građana zbog duge i iscrpljujuće krize u gospodarstvu, visoke nezaposlenosti, smanjenja plaća, ali i neizvjesnosti, kako za radna mjesta, tako i one općenite. Kako onda u tim uvjetima živjeti, poslovati i raditi…?

Pozitivna perspektiva i bolje sutra zasigurno postoji, a to je i jedini način i put do boljeg života temeljenog na radu. Možda je upravo to i ključno, da bolje sutra moramo temeljiti na više rada, ali ciljanog, smislenijeg i onoga koji će nam donijeti sigurniju i sretniju budućnost. To istodobno ne znači da trenutačno ništa ne valja, nego da se može znatno bolje. A činjenica je da se može i mora bolje htjeti i željeti, ali i činiti te ulagati, ako se želi postići uspjeh i preokrenuti negativni trendovi u osvajanju tržišta, boljoj prodaji i konačnici, boljoj zaradi. Možda je najbolji primjer u FMCG segmentu upravo industrija piva u Hrvatskoj, kojoj smo zbog mnogih pozitivnih stvari posvetili znatan prostor u ovom broju. Ta industrija je, osim što je pronašla vlastiti recept borbe protiv krize, pada i recesije, možda utrla put i postavila putokaze ostalim industrijskim granama u Hrvatskoj, a posebno u prerađivačkoj industriji i pokazala im kako raditi i naći izlaz iz pada i krize.

Naravno da recept ne može za sve industrije biti isti, ali smjer, trud, želja i rad svakako može, a uz malo znanja i svježe ideje, uspjeh je zagarantiran. A time je i lakše ostvarivo bolje sutra za sve nas, koje priželjkujemo, kao i bezbrižnija potrošnja građana, koja može upotpuniti zadovoljstvo i kvalitetu modernog načina života.

Tomislav Poljak, glavni urednik FMCG dijela Professionala